Geografski podatci:
Nadmorska visina: 163 m
Sjeverna geografska sirina: 44° i 50°
Istocna geografska duzina: 18° i 04°
Klima: kontinentalna
Godisnje kolicine padavina: 900-1000 mm
Srednja temperatura zraka: 10,5° C
Tragovi najstarijeg prisustva ljudi na prostoru mjesne zajednice Kotorsko poticu od pracovjeka i starog kamenog doba paleolita. Njihova starost se cijeni na oko 40.000 godina. Lokaliteti se nalaze na glavicama brezuljaka iznad doline Bosne in njene pritoke Velicanke. Ovi bregovi su tlo ilovaste gradje nastali radom glacijalnih sila a sluzili su kao stanisa pracovjeka tokom starog kamenog doba. Glineni cunkovi za vodu koji su ponadjeni na lokalitetu Antunovac, Selovoda i kod gornje dzamije dokaz su nekad razvijenog centra koji je u srednjem vijeku imao svoj vodovod.
Kotorsko se nekada zvalo Kotor, postoji, nekoliko znacenja te rijeci, ali istoricari su se opredjelili da je Kotor utvrdjeno naselje. Na karti Ugarskog kraljestva izdatoj u Nirnbergu nakon Pozarevackog mira 1718 godine na mjestu danasnjeg Kotorska upisano je ime Kotor i ucrtana oznaka dvostruke kule koja u legendi znaci oppidum-utvrdjeni grad.
Kotorsko se kao uredjena kasaba spominje i u Turskim tefterima iz 1570 godine. Istoricari nalaze in podatak star vise od hiljadu godina, spis bizantisnkog cara Konstantina Porfirogenta koji u svom knjizevno-istorijskom spisu spominje Kater-Kotor danasnje Kotorsko i Desnik danasnji Tesanj. U tursko doba Kotorsko je bilo trgovacki centar sa puno ducana i prelijepim hajmovima- prenocilistima. U Kotorskom je sve do Eugena Svojskog bilo 7, a nekad 13 dzamija. U doba Austro-ugarske vladavine Kotorsko postaje sporedno. U drugom svjetskom ratu nije zabiljezeno vece razaranje mjesta. U poslijeratnom periodu Kotorsko se veoma sporo razvija. Tek 1958 godine Kotorsko dobija elektrifikaciju. Pravi procvat Kotorsko dozivljava sedamdesetih godina.Naime u tom periodu kotorani izglasavaju mjesni samodoprinos od deset posto u trajanju od deset godina, bio je to tada nevidjeni primjer odlucnosti da svoje mjesto izgrade. Iz tih sredstava Kotorsko je izgradilo sve objekte infrastrukture: vodovodni i kanalizacioni sistem, asfaltiranje, osvjetljenje svih ulica, nogometni stadion, obnovu osnovne skole, doma kulture i izgradnju vatrogasnog doma. Svojim vlastitim sredstvima i radom,bez pomoci drzve izgradili su svoje Kotorsko koje uistinu kroz svu istoriju pripadalo je samo njima - Kotoranima.